logo
 

Zdenčina, mjesto jugozapadno od Zagreba.

Petnaest minuta cestom ili tridesetak vlakom i već uživate u prekrasnim krajolicima sa pogledom na Medvednicu, Okić, Žumberačko i Samoborsko gorje, a kad je dobra vidljivost pogled puca do Zrinjske gore i Slunjskih brda. Tradicionalna obrada, ne baš plodne zemlje iziskuje puno upornog i strpljivog rada, ali zauzvrat svojim vlasnicima daje dovoljno za pristojan život. Obzirom da je u prošlosti ovaj kraj obilovao starim hrastovim šumama koje su pretežito još uvijek sačuvane tu je vrlo velika biljna i životinjska raznolikost. Zdenčina se ističe kao središnji dio Pokupskog bazena područja s bogatim poplavnim šumama hrasta lužnjaka i livadama te sa važnim močvarnim staništima poput ribnjaka Crna Mlaka, Draganići i Pisarovina kojima godišnje za vrijeme selidba prođe i zadrži se preko 25.000 ptica vodarica, a sama Zdenčina je dom za gniježđenje 18 parova roda.

Obzirom da je Zdenčina blizu Okića, koji je rub Samoborsko-Žumberačkog gorja, uzvrste ptica koje tamo obitavaju ili su preletnice, na širem području oko Zdenčine uključujući i Pokupski bazen nalazimo preko 230 vrsta ptica. Tu nalazimo i ostale vrste divljači poput srne, dabra, vidre, divljeg zeca, divlje svinje, divlje mačke i lisice.

Oko tisuću stanovnika živi uglavnom urbano-seoskim načinom. Zbog blizine Zagreba i dobre prometne povezanosti sa ostalim dijelovima Hrvatske i srednje Europe Zdenčina je u zemljopisno idealnom položaju. Davno su to shvatili naši preci kada su naseljavali ovo područje. Tome u prilog govori i činjenica da su iz Zdenčine u prošlosti iselili uglavnom stanovnici koji su htjeli živjeti isključivo gradskim načinom života, a vrlo, vrlo rijetko da bi promijenili mjesto, a ne i način života. U ne tako davnoj prošlosti imamo primjera iseljavanja u npr. Slavoniju, pa opet povratka natrag, jer su uvidjeli da je u Zdenčini ipak lakše ostvariti „bolji život“. Migracije i iseljenja van granica Hrvatske bile su uobičajene početkom 20. stoljeća u Sjevernu Ameriku. Jako veliki broj stanovnika sredinom 20. stoljeća otišao je na privremeni rad u Njemačku, a manji broj je i ostao ili nastavio dalje put Amerike i Australije. Ipak, ove migracije nisu negativno utjecale na broj stanovnika jer je unatoč iseljavanju broj stanovnika od 1948. godine kada je bilo 588 stanovnika zbog stalnog doseljavanja, u 2011. godini narastao na više od tisuću, dakle udvostručio se, slično kao i u Zagrebu.

Do prolaskaželjezničke pruge Zagreb-Karlovac stanovništvo je uglavnom živjelo od poljoprivrede, a tada se otvaraju mogućnosti zapošljavanja pojedinih žitelja na željeznici, a kasnije i drugim djelatnostima.

Otvaranjem izlaza sa autoceste Zagreb-Split otvorene su nove mogućnosti gospodarskog razvoja, projektirane su dvije gospodarske zone, nove ceste i pruge do Kupe.

Poljoprivredna proizvodnja je još uvijek tradicijska i nema prevelikog onečišćenja zemlje i voda, te je prostor idealan za ekološku proizvodnju koja se posljednjih godina počela razvijati.


 

Toscana CMS powered by www.aktiv-marketing.hr